¿He aha, he aha te ŋā rave’a haka puai nei?
He va’ai e te Hoa Henua/Estado i te tara mo te rauhuru aŋa mo haka riva-riva haka ‘ou i te ō’one mo ‘oka i te kai ‘o mo hāpa’o i te ō’one ko tano ‘ā mo ‘oka haka ‘ou.

¿He aha te aŋa mo ai o te ha’ū’ū?
He ra’au mo haka puai o te ō’one
He me’e kimiko hauha’a mo te ō’one
He me’e tano o te nātura ora tupu mo hoa ‘i ruŋa i te ō’one mo haka riva-riva
He haka kore i te me’e ta’e au o te ō’one
He rauhuru aŋa mo hāpa’o i te ō’one. Te ha’aura’a he haka rori i te me’e ‘oka.

Te nu’u haka pāpā’i mo te ŋā aŋa ra’e nei e hā, e haka vita pe nei ē te ha’ū’ū o te aŋa nei e ai rō te me’e mo rova’a mai.
Ki te ŋā nu’u ‘oka kai ta’e rahi era e riva rō tako’a mo ha’ū’ū e ‘ouhou ki te nu’u era mo haka tika i te rāua aŋa. E nono’i e te ŋā nu’u haŋa mo ha’ū’ū.

¿E ai rō ‘ā te tara? O te aŋa mo ha’ū’ū.
‘Eē, pau rō te matahiti te Hare Nui o te Ha’a’apu e haka tika ro ‘ā i te tara mo ha’ū’ū i te aŋa nei.

¿Ko ai, ko ai te nu’u mo riva mo haka pāpa’i mo te ha’ū’ū?
E riva nō mo ‘ui hai ha’ū’ū te nu’u ta’ato’a e ai ro ‘ā te henua mo aŋa.
Mo ai ta’ato’a nu’u e riva nō mo ‘ui ki te ha’ū’ū mo haka riva-riva i te ō’one , he nu’u ‘oka ta’e rahi no era te nu’u riva mo haka pāpā’i mo nono’i ki te ha’ū’ū mo te aŋa hāpa’o o te ō’one.

¿Pe hē ana va’ai te ha’ū’ū?
Mo te INDAP ‘e mo te SAG e va’ai atu. E vae mai roto i te nu’u haka pāpā’i mo rova’a i te ha’ū’ū.

¿Pe hē ana haka tere te tara mo ha’ū’ū?
Te nu’u ‘oka ta’e rahi te me’e : ‘Ātā ki te 90% te tara o tā’ana aŋa haka tika mo aŋa.
Te nu’u ‘oka ena ‘ā te rahi o te me’e : He ‘āvai ‘ātā ki te 38% o te tara ai i te matahiti.
Te nu’u ‘oka rahi o te me’e : Mo ai o te nu’u ho’o i te rūa ha’a’apu ‘ata rahi ki te 25.000 UF he ‘āvai ‘ātā ki te 2% o te tara ai i te matahiti.

¿Pe hē ‘ana haka pāpā’i?
I te huru o te aŋa he oho a roto i te INDAP ‘o a roto i te SAG. E hā’au riva-riva te taŋata keu-keu henua ararua ko te Hoa Henua mo haka tika i te roa tano mo haka au haka ‘ou o te ō’one mo ‘oka.
E ai ro ‘ā te nu’u ‘ite ‘e ko ha’ati’a ‘ā e te INDAP ‘e e te SAG mo aŋa i te parau.
Ki oti te aŋa i te parau he u’i e te SAG ararua ko te INDAP, he tāpa’o hai nūmera i te huru o te hohonu o te aŋa ‘e he ‘āpapa ko te ŋā aŋa hē mo aŋa ra’e.

¿Ko ai, ko ai te nu’u tano mo haka pāpā’i i a rāua mo aŋa i te aŋa parau?
Ta’ato’a nu’u:
E ai ro ‘ā tō’ona parau hāpī i te hare hāpī hohonu (profesional) ‘o hare hāpī ta’e hohonu (técnico) i te aŋa o te me’e henua ‘o he aŋa o te me’e o te nātura.
He aŋa i te hāito mo u’i ‘ana ai e riva rō a ia mo aŋa i te aŋa era e haŋa era.
Ki oti te rua matahiti o te aŋa he hāito ‘e he hāpī haka ‘ou a ia, ‘ana riva mo ma’u haka ‘ou i te aŋa.
He ha’ati’a mo u’i riva-riva ‘ana ai e tano ro ‘ā te aŋa iŋa.

¿E riva rō mo haka pāpā’i haka ‘ou?
Ki oti tahi te aŋa ra’e haka pāpā’i era, e riva nō mo haka pāpa’i haka ‘ou.

¿E ai ro ‘ā te ūtu’a mo ta’e tano o te haka tere iŋa i te ha’ū’ū?
‘Eē, Nu’u era mo hape o te rāua haka tere i te aŋa (‘ana ai nō i ai rō te ati mo ta’e ‘oka) e ko riva mo haka pāpā’i haka ‘ou, e rua raŋi haka ‘ou mai mo haka pāpā’i.

Mo ai e tahi kope ko taki va’ai ‘ā i te parau reo-reo mo rova’a nō i te ha’ū’ū, he haka ūtu’a 100% te tara nono’i era mo ha’ū’ū. ‘E mo ai ko va’ai era ‘ā te tara, he haka ūtu’a 200% o te tara va’ai era ‘e, e ko ha’ati’a mo haka pāpa’i e toru raŋi iŋa haka ‘ou mai ki te taŋata mo haka pāpa’i.



᾽A i huri te re᾽o / Traductor:
María Virginia Haoa Cardinali, ex Presidenta de la Academia Nacional de la Lengua Rapa Nui. Integrante activa y fundadora de esta agrupación.

᾽A i haka mana / Validador:
Christián Madariaga Paoa, ex Vicepresidente de la Academia Nacional de la Lengua Rapa Nui. Miembro activo y fundador de esta agrupación.

᾽A i tai᾽o / Locutor:
Viki Haoa

Mo haka ma'a atu / Nota: te roŋo hā'aura'a atu nei 'i ruŋa i te parau nei, he rave'a nō e tahi mo haka aŋi-aŋi atu i te haka tere iŋa o te ŋā tapu nei. 'Ina ko ha'ariro pe nei ē, he tapu mau 'ā.